Hronika | |||
Danas počinje Ramazan, mesec posta, molitve, praštanja |
sreda, 11. avgust 2010. | |
NOVI PAZAR - Za islamske vernike danas počinje mesec Ramazana (Ramadan), mesec posta, molitve, milosti i praštanja, kada se oni prepuštaju tridesetodnevnom postu, uzdržavanjem od hrane pića, ali i loših misli i dela od jutra (sufura) do večeri (iftara). Ramazan je deveti mesec lunarnog, muslimanskog hidžretskog kalendara, koji se računa prema Mesecu, a ne prema Suncu. To znači da svake godine post započinje 10 ili, tokom prestupne godine, 11 dana ranije. Na taj način svaki dan u godini u određenom periodu je obuhvaćen postom. Postoji verovanje da se sa početkom meseca Ramazana, kapije DŽenta (raja) otvaraju, a kapije DŽehenema (pakla) zatvaraju, a šejtani (đavoli) budu okovani. Veruje se i da je 27. noć Ramazana (Lejletul-kadr) najznačajnija u godini, jer je baš tokom te noći počela objava Kurana. Zato je Lejletul-kadr noć određenja, noć sudbine, pa je zato kažu njena vrednost „veća od hiljadu meseci u kojima nema takve noći”. Reč je o, kako se veruje, noći kada se meleki (anđeli), uz dozvolu Gospodara, spuštaju na zemlju i smrtnicima ispunjavaju želje i daju oprost za manje grehe pod uslovom da je oni provode u ibadetu (verujući i nadajući se). Za Ramazan se kaže i da je „najmiliji gost” u svakoj muslimanskoj kući i da je „vredniji od hiljadu drugih meseci”. Post je skriveno ispoljavanje vere i zbog toga je poseban jer, kažu, u njemu nema licemerstva. Veruje se da tokom posta čovek preuzima neka božja svojstva, jer Bog ne jede, ne pije i nema potrebu za tim. Kada se predaju postu vernici znaju da to čine zarad Boga i da on za to posebno nagrađuje. Jelo i piće dopušteni su tokom čitave noći. Sveta knjiga, Kuran kaže da Ramazan ima četiri dimenzije - duhovnu, moralnu, solidarnu i zdravstvenu. Posta su oslobođeni deca, trudnice, dojilje i bolesni. Ramazanski dani su specifični i po tome što su džamije pune tokom svih pet namaza (molitve) iako se oni mogu obavljati i u kući. Jednomesečni post vernike ne oslobađa redovnih obaveza i poslova, ali je dopušteno da se oni prilagođavaju verskim dužnostima. U Sandžaku, na primer, neka privatna preduzeća tim danima planiraju kolektivne godišnje odmore, a smenski rad se prilagođava potrebama. Tokom ramazanskih noći česta su rodbinska okupljanja, a trpeze su pune raznovrsne hrane iz tradicionalne muslimanske kuhinje. Nakon tridesetodnevnog ramazanskog posta, nastupa trodnevni Ramazanski Bajram koji se smatra velikim praznikom u islamu. To su dani kada se vernici, sretni ispunjenim obavezama prema Bogu, vraćaju svakodnevnom životu. (Tanjug) |